Dijaspora

Kao i ko zna koji put, dijaspora se pokazala kao nezaobilazan dio naše države. Ako igdje, onda u dijaspori, ljudi se ne dijele po gradovima ili selima, jednostavno su Bosanci i Hercegovci.

 

Dijaspora se i ovaj put uključila u akciju, i dokazali da im je Bosna u srcu, da su spremni na svaki način učestvovati u potpori ljudi koji su se vratili na prijeratna ognjišta, bezrezervno pružajući podršku svakom zajedničkom dobru.

 

Projekat obnove i izgradnje vjerskih objekata u Cerskoj je ujedinio ljude širom svijeta, i za dva mjeseca je prikupljeno oko 121.000,00KM, sa 123 pojedinačne donacije, što je jasan dokaz ujedinjenosti naroda u BiH i dijaspori.

 

Shodno tome, organizovana su druženja širom svijeta, a u februaru 2015., članovi građevinskog odbora za Projekat izgradnje džamije i mekteba u Cerskoj, ceranski imam Muamer ef. Jusupović, blagajnik Mušan Čelebić i predsjednik građevnskog odbora Bego ef. Selimović, posjetiće Švicarsku i prezentovati projekat  i to: 06.02.15. na džuma namazu u Cirihu (džemat Schlieren), a na akšam namazu u Ženevi, zatim 07.02.15. na akšam namazu u Bernu, te 08.02.15. na podne namazu u Yverdonu i akšam namazu u Neuchatelu.

 

Ovim putem Vas pozivamo da svojim prisustvom uveličate ova druženja, u cilju ostvarivanja što prisnijih međusobnih veza u dijaspori kao i  još boljeg planiranja saradnje domovine i dijaspore.

Bujrum.

Cerska na Radio BIR

Dio emisije na Radio BIR sa Begom Selimovićem, u kojem se razgovara o Cerskoj.

Zanimljivo je da je Cerska uvijek imala vise stanovnika nego općina Han Pijesak, ali sve do 1980. godine nije dopusteno ni formiranje Mjesne zajednice Cerska, a kamo li opcine.

Isto tako je inteserantno da na oko 6.000 stanovnika, Cerska nikad nije imala partijsku organizaciju, jer biti komunista je u Cerskoj znacilo biti izdajnik svoga naroda.

Emisija:

 

1990. godine je u Cerskoj odrzana manifestacija pod nazivom “Vece muslimanske poezije” i to je nakon Sarajeva, druga po redu manifestacija i drugo mjesto koje se usudilo organizovati kulturnu manifestaciju pod tim nazivom, gdje su se Ceranima predstavili Džemaludin Latić, Hadžem Hajdarević, Isnam Taljic,…

U emisiju se, putem telefona, ukljucio i ceranski imam, Muamer ef. Jusupović, koji je govorio o trenutnom stanju u džematu Cerska, kao i o planovima za budućnost našeg džemata.

Nikad ne zaboravi Cersku

Kad je komadant Semso napisao knjigu, dosao je kod nas kuci, i poklonio meni i ocu po primjerak.

Ostavio sam ih da sjede u sadrvanu, babu, komadanta Semsu i Isnama Taljica, a ja sjeo na balkon i poceo citati. Nisam mogao ni cekati da odu. Prva prava knjiga o Cerskoj.

Dok su oni kahvenisali, ja sam procitao veliki dio, kad su krenuli, Isnam mi je ispricao pricu o ruskoj plemkinji, koju sam odmah zapisao, a nakon toga nastavio pricati sa ocem. Pitao je o knjizi, a ja sam rekao da je ovo dragulj koji svaka ceranska kuca mora imati, jer mi u Cerskoj nemamo knjige o Cerskoj, nego o Beogradu, o srpskim selima, o Kozari, o Neretvi, o… sve imamo, samo o Cerskoj nemamo.

Bio sam odusevljen sto je neko napokon napisao knjigu o Cerskoj. Nedugo nakon toga, otisli smo u Svicarsku na promociju, zatim Austrija, veliki broj mjesta po Bosni,… Nista mi nije bilo zao, u glavi mi je bila samo misao da knjigu treba sto vise promovisati, jer je napokon neko nesto NAPISAO!

Danas mi, moj skolski jaran, Haris, spomenu ovu knjigu, pa mi naumpade moje odusevljenje sto imam priliku citati o svom rodnom mjestu. Nisam trazio greske u knjizi, nisam smatrao da bi to neko bolje uradio, samo sam citao i upijao, svaku rijec, svako slovo.

Znam sta mi je babo napisao na pocetku knjige, znam isto tako sta je Semso napisao ocu.

A svi Cerani trebaju dobro zapamtiti Semsin pocetak u knjizi… i razmisliti ZASTO je Cerska uvijek zaboravljana…

Historiju treba pisati i zapisivati, price treba pricati i zapisivati, sto vise prica, sto vise knjiga, to je jedini nacin da se vrijeme preotme od zaborava.

Napisite svoju pricu, ne dopustite da vam je drugi pisu, nemoj da nam opet drugi kreiraju vlastitu historiju, bolje je kad je napise Semso, Suljo, Muamer, Zahid, Jasmin, Rahman, Haris,…. Bolje je da je oni pisu, ma kakva bila, bolje je nego da nam je pise Milorad, Rajko, Philip, Radovan, Čedo,…

Napisite sami u svesku, ako vam se ne svidja sta drugi pisu i pricaju, napisite i ostavite svesku unucima, nemojte dopustiti da vas ona “‘TA TI ZNAS” odvrati od poznavanja i zapisivanja vlastitih korijena. Svako slovo zlata vrijedi.

 

 

Cerani i 100.000,00 maraka za 35 dana

Cerani vole ponekad filozofirati i raspravljati. Ja sam Cerak. Ne izdvajam se od ostalih, ponekad izgubim zivce, kao i svi ostali, ali jako brzo se dozovemo pameti i popijemo zajednicku kahvu.

Volimo brate rastezati, ali je cinjenica da je, za projekat izgradnje dzamije i mekteba  u Cerskoj, za 35 dana prikupljeno 100.000,00 maraka.

Najnovija rasprava je vezana za tarih (plocu od kamena/mermera/drveta) ispred ili na objektima opce namjene, opceg dobra, tipa cesme, medrese, dzamije,… koji su uvakufljeni od strane vakifa, ljudi koji su dio ili cijelu svoju imovinu ustupili na koristenje svim ljudima bez naknade i bez ikakve materijalne koristi od toga.

Drugi dio rasprave je bio vezan za to jer postoji odredjen broj ljudi kojima se ne svidja sto je za pokretnu imovinu koja se zeli uvakufiti utvrdjen minimalan iznos koji iznosi 1.000,00KM za BiH i 2.000,00KM za dijasporu, pa navise. To je jasno definisano pravilnikom direkcije za Vakuf i vazi uopceno za Vakuf, a ne za Cersku.

http://vakuf.ba/uvakufljenje/pravila-o-uvakufljenju

Trazi se da Vakufska direkcija smanji naknadu za dijasporu na 1.000,00KM, kako bismo bili jednaki.

Sto se mene tice, obje stvari su  savrseno ciste i jasne.

Iznos koji je odredjen kao minimalan je jako dobro proracunat:

Iznos za BiH je vezan za iznos od DVIJE i PO minimalne plate u BiH (438 KM)

Iznos za dijasporu je vezan za JEDNU minimalnu platu u zemljama EU u kojima se nalazi nasa dijaspora u 90% slucajeva.

Podatke o platama imate na Eurostat, da vas ne opterecujem infografikama, ali u principu niko od vas ne moze reci da mu je plata ispod 1.000,00EUR jer onda vjerovatno zivite u Rumuniji ili Bugarskoj, a koliko ja znam, malo je nase dijaspore tamo.

Dakle, istina je da Bosanci trebaju dati dvije i po minimalne plate, a dijaspora jednu.

To je jako jednostavna racunica, i nikakva skupoca zivota u dijaspori ne moze osporiti matematicke i statisticke podatke vezane za kolicinu zaradjenog novca i potrebnog novca za prezivit’.

Druga stvar je vezana za tarih. Ja nikad u zivotu nisam cuo da se bilo gdje osporava postavljanje tariha na objektima koji su uvakufljeni.

To je zaista nesto novo.

Pa to je historija, uklesana u kamenu.

To MORAMO imati.

Pa mi historiju citamo kroz zapise u KAMENU, nemamo ZK i katastar. Za par sati sve sto smo imali u sarajevskoj Vijecnici je nepovratno nestalo, to je papir.

Buducim narastajima treba ostaviti primjer ljudi koji su se bili spremni odreci svoje imovine bez materijalne naknade, ne trebamo im ostavljati nesto neodredjeno, kako je neko nekad napravio nesto.

Trebamo biti jasni i precizni.

I ne trebamo mi ulaziti u razloge sto se on odrek’o, je li da se pokaze pred ljudima ili pred Bogom.

Jer tako upadamo u zamku da mi procijenjujemo neciji nijjet odredjujuci ko pise po kamenu da se pokaze, a ko da inspirise. Za neke je ploca “hoce da se pokaze” za mene licno inspiracija da se potrudim uciniti nesto sto ce ostati zapisano i inspirisati mozda nekoga u buducnosti da ucini isto.

Na kraju, crpimo inspiraciju iz pozitivnih primjera, negativne ostavmo negativcima.

Crpite iz historije islamske arhitekture, pronacete jako interesantne podatke i nulte godine pa naovamo.

Meni je relativno lahko pronaci vam sve podatke i prezentirati ovdje, ali dajte, trebamo to svi istrazivati i znati, barem ono osnovno, sto se ne moze tek tako manipulisati… Nesto oko cega je ulema saglasna, oko cega nema sporenja…

Uglavnom, mnogo smo jaki, rijetko ko moze reci da tako brzo napreduje u projektima kao mi, Cerani, bez obzira na trzavice tipa gdje ce sta biti, koliko ko treba dati, treba li to zapisivati ili ne, kako ce sta izgledati… sve su to tehnicke stvari, ne treba se toliko zamarati time. Treba diskutovati, ali ne prelaziti granice i ici mimo svijet 🙂

100.000,00KM za 35 dana uopce nije los rezultat 🙂